RBG-LEDZa potrebe upoznavanja šire javnosti, a osobito onih koji planiraju i donose odluke o javnoj rasvjeti, radi trenda sve veće primjene LED rasvjetnih tijela, preveden je tekst koji je objavila International Dark Sky Association pod naslovom The promise and challenges of LED lighting. Prevedenu brošuru možete pronaći klikom ovdje.

Ekocid u zaštićenoj Park-šumi Čikat

Protekla dva dana u posjetu Cresu i Lošinju u sklopu svoje astrofotografske ture bio je naš kolega Boris Štromar predsjednik Astronomskog društva Beskraj iz Zagreba i dopredsjednik Našeg neba – Udruge za zaštitu noćnog neba. Fotografirajući noćne krajolike na Lošinju, nezaobilazna je bila i uvala Čikat u kojoj se trenutno događa neviđeni nebocid u režiji dizajnera rasvjete Deana Skire. Obnovom hotela Bellevue i Alhambra te vila, plaže, hortikulture i šetnice u uvali Čikat, inače području zaštićene Park-šume Čikat, pristupilo se i izradi nove vanjske rasvjete oko objekata čiji dizajn potpisuje megaloluksoman gospodin Skira. Žalosno je da se na otoku koji ima višestoljetnu astronomsku povijest, otoku na kojem se nalazila prva civilna, privatna i amaterska zvjezdarnica u Hrvatskoj (Zvjezdarnica „Manora“) i na kojem svoje sjedište imaju Astronomsko društvo „Leo Brenner“, Hrvatski astronomski savez i Naše nebo – Udruga za zaštitu noćnog neba uništava noćno nebo i to, gdje drugdje, nego usred zaštićene park-šume.

 

Grubo kršenje Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja

Nije mi jasno čemu služe zakoni i institucije u ovoj državi kada netko, nakon što je donesen Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN 114/11) 2011. godine koji u članku 22. stavak 3. jasno kaže: „Zabranjena je uporaba svjetlosnih snopova bilo kakve vrste ili oblika, mirujućih ili pokretnih, ako su usmjereni prema nebu ili prema površinama koje reflektiraju više od 25% intenziteta prema nebu.“, a što je po članku 34. stavak 6. istog zakona kažnjivo novčanom kaznom do 50.000,00 kuna, 2015. godine napravi rasvjetu hotela, vila, šetnice i hortikulture na način da svjetlosni snopovi tuku u nebo i to usred zaštićene park-šume.

 

Nekad se u Čikatu postavljala ekološka rasvjeta

Ja sam osobno pisao projekt iz kojega je Grad Mali Lošinj 2009./2010. godine dobio sredstva iz natječaja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za zamjenu dijela neekološke rasvjete u uvali Čikat na potezu šetnice od spomenika Ambrozu Haračiću do crkvice Navještenja Marijina, a provedbom tog projekta znatno je smanjeno svjetlosno onečišćenje uvale Čikat te su ostvarene uštede na potrošnji električne energije. Pet godina kasnije u ime progresa i luksomanije jednog dizajnera, zvjezdanog neba u Čikatu više skoro nema.

 

„Održivi turizam“ i „Otok vitalnosti“

Po pitanju nove rasvjete u Čikatu, čovjek ne može, a da ne zaključi da kada je posrijedi „progres“ ili kako to danas zovu „strateške investicije“, više nije bitna zaštita okoliša, bioraznolikost, energetska učinkovitost pa u konačnici niti ljudsko zdravlje na otoku koji se diči nečime što se zove „održivi turizam“ pod sloganom „Otok vitalnosti“. Ne vidim ničega održivog niti vitalnog u ubijanju ptica, kukaca (osobito noćnih leptira), šišmiša i biljaka na području jedne zaštićene park šume. Još manje vidim održivost turizma u tome da nebo na Lošinju bude poput onog u New Yorku jer turisti na Lošinj valjda dolaze iz razloga što je nebo isto kao i kod kuće, niti se jedna zvijezda na njemu ne vidi.

 

Odrecite se Skire i svog sjaja njegova!

Na koncu, kao teolog ne mogu, a da ne zavapim: „Odrecite se Skire i svog sjaja njegova!“ i apelirati na zdravu pamet naših turističkih djelatnika rečenicom koju je izrekao poznati rimski filozof Seneca još u I. stoljeću: „Da se zvijezde, mjesto što sjaju uvijek nad našim glavama, mogu vidjeti samo s jedne točke zemaljske kugle, ljudi ne bi prestali u hrpama onamo putovati da motre nebo i da se dive čudesima neba.“. Čisto zvjezdano nebo je u današnje vrijeme turistički resurs i ne samo to, ono je nešto na što buduće generacije imaju pravo prema Općoj deklaraciji o ljudskim pravima budućih generacija koju je donio UNESCO 1994. godine i koja veli: „Osobe koje pripadaju budućim generacijama imaju pravo na nekontaminiranu i neoštećenu Zemlju, uključujući i čisto nebo…“.

 

 

Predsjednik Astronomskog društva „Leo Brenner,

tajnik Hrvatskog astronomskog saveza

i Našeg neba – Udruge za zaštitu noćnog neba:

Dorian Božičević, mag. theol.

Fotografije: Boris Štromar

 

2015 07 12 Cikat foto Boris Stromar 1

Na fotografiji je usporedba dvije fotografije snimljene istom dužinom ekspozicije i to prve snimljene u Čikatu i nakon toga druge snimljene na južnom dijelu otoka Lošinja prema otoku Iloviku.

 

2015 07 12 Cikat foto Boris Stromar 2

 

2015 07 12 Cikat foto Boris Stromar 3

 

U noćima 18. i 20. srpnja 2015. posjetio nas je kolega Herman Mikuž sa Astronomsko geofizikalnog opservatorija Fakulteta za matematiko in fiziko u Ljubljani i osnivač Observatorija Črni vrh te član Društva Temno nebo Slovenije kako bi zajedno s predsjednikom Astronomskog društva „Leo Brenner“ te tajnikom Hrvatskog astronomskog saveza i Našeg neba – Udruge za zaštitu noćnog neba Dorianom Božičevićem napravio foto-dokumentaciju stanja svjetlosnog onečišćenja. Obzirom da nas je 2008. posjetio kolega Andrej Mohar iz Društva Temno nebo Slovenije te je i tada bila napravljena foto-dokumentacija stanja svjetlosnog onečišćenja, sada imamo materijal za usporedbu i ocjenu aktualnog stanja. Usporedbom foto-dokumentacije, jasno je da je svjetlosno onečišćenje višestruko poraslo od 2008. godine do danas i da je stanje alarmantno jer se i dalje planira postavljanje velike količine rasvjetnih tijela, a da se pri tome ne pazi da rasvjeta bude ekološka i montirana na ekološki prihvatljiv način.

 

2008_07_28_Mohar_lp_web

Fotografija snimljena na južnom dijelu otoka u blizini vrha Pogled 2008.

(Fotografija: Andrej Mohar - Temno nebo Slovenije)

 

2015_07_20_Mikuz_lp_web

Fotografija snimljena na južnom dijelu otoka u blizini vrha Pogled 2015.

(Fotografija: Herman Mikuž - Astronomsko geofizikalni observatorij Fakulteta za matematiko in fiziko u Ljubljani)

 

Radi lakšeg snalaženja na obje su slike označena zviježđa Veliki i Mali Medvjed koja se nalaze u smjeru Čikata i Malog Lošinja i sasvim je razvidno višestruko povećanje svjetlosnog onečišćenja uslijed neekološke i neekološki postavljene rasvjete u Čikatu.

 

Prijetnja ekološkoj mreži NATURA2000

 

U proteklih godinu dana došlo je do velikog povećanja svjetlosnog onečišćenja na području otoka Lošinja. Stanje je alarmantno jer se postavila i još se postavlja velika količina neekoloških rasvjetnih tijela ili rasvjetnih tijela montiranih na neekološki način da svijetle direktno u nebo i prirodni okoliš.

Najveću štetu pri tome čini rasvjeta postavljena u uvali Čikat prilikom rekonstrukcije hotela, vila, šetnice, dijela obalnog pojasa i hortikulture od strane hotelske kuće Jadranka hoteli d.o.o. koja je za projekt rasvjete angažirala dizajnera Deana Skiru. Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: Uređenje dijela obalnog pojasa u uvali Čikat na otoku Lošinju napravilo je poduzeće DLS d.o.o. iz Rijeke na osnovu kojega je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode izdalo rješenje prema kojem nije potrebno izraditi studiju utjecaja na okoliš i ekološku mrežu, a u samom elaboratu nema projekta rasvjete.

Zabrinjavajuće je da se nije pristupilo ocjeni utjecaja na okoliš i ekološku mrežu po pitanju rasvjete obzirom da je Čikat okružen zaštićenim područjima uključenim u ekološku mrežu NATURA2000 i to u najvećem dijelu područjima HR3000161 (Cres-Lošinj) i HR1000033 (Kvarnerski otoci), ali i drugima te činjenici da je i sam Čikat područje zaštićene park-šume. Opće je poznata činjenica da neekološka ili neekološki postavljena rasvjeta svijetli stotine kilometara u krug i do vrlo velike visine iznad horizonta što je direktna ugroza za migraciju ptica i za noćne životinje (šišmiše, ćukove, sove, noćne leptire, …). Neekološka ili na neekološki način postavljena rasvjeta u zaštićenoj park-šumi direktno krši svrhu zaštite prema kojoj je park-šuma prirodna ili sađena šuma, veće krajobrazne vrijednosti, namijenjena odmoru i rekreaciji u kojoj su dopušteni samo oni zahvati i radnje čija je svrha njezino održavanje ili uređenje. Postavljanje podne rasvjete, rasvjete koja tuče direktno u nebo, krošnje stabala i koja osvjetljava vegetaciju općenito odozdo prema gore nije ekološki prihvatljiv zahvat bilo gdje, a kamo li u zaštićenoj park-šumi.

Udruga za zaštitu noćnog neba podnijela je Inspekciji za zaštitu okoliša i prirode prijavu vezano za svjetlosne snopove koji iz Čikata tuku direktno u nebo i do sada se nitko iz inspekcije nije oglasio pa cijela ova situacija pomalo već podsjeća na već viđene scenarije korupcije odnosno određene sprege između krupnog kapitala i državnih institucija. U pripremi su nove prijave i ne samo po pitanju rasvjete u Čikatu nego i vezano za ostale zagađivače svjetlom koje smo uočili.

 

Natura2000_lp_2008-2015

Karta područja koja su pod zaštitom i u sklopu ekološke mreže sa označenim mjestima snimanja gore prikazanih fotografija

 

Širenje svjetlosnog onečišćenja i na južnom dijelu otoka

 

Obilaskom južnog dijela otoka (jednog od najtamnijih i najočuvanijih područja na otoku Lošinju) osim velikog porasta svjetlosnog onečišćenja radi rasvjete u uvali Čikat, snimili smo i neekološku rasvjetu postavljenu u uvali Balvanida koja je zaštićena u sklopu ekološke mreže NATURA2000 pod brojem HR3000011 (uvala Balvanida) i u kojoj do nedavno uopće nije bilo rasvjete te svjetlosnu kapu od neekološke i loše postavljene rasvjete na otoku Iloviku. Obzirom na trend širenja rasvjete i postavljanja neekološke rasvjete, južni dio otoka Lošinja neće više biti oaza tamnog neba u koju dolaze astronomi i zaljubljenici u noćno nebo.

 

2015_07_20_Mikuz_lp_balvanida

Fotografija neekološke rasvjete u zaštićenoj uvali Balvanida snimljena na južnom dijelu otoka u blizini vrha Pogled 2015.

(Fotografija: Herman Mikuž - Astronomsko geofizikalni observatorij Fakulteta za matematiko in fiziko u Ljubljani)

2015_07_20_Mikuz_lp_ilovik

Fotografija svjetlosne kape koju proizvodi rasvjeta na otoku Iloviku snimljena na južnom dijelu otoka u blizini vrha Pogled 2015.

(Fotografija: Herman Mikuž - Astronomsko geofizikalni observatorij Fakulteta za matematiko in fiziko u Ljubljani)

 

Direktna šteta za turizam, baštinu i astronomiju

 

U današnje vrijeme, kada su mnogi gradovi preosvijetljeni i kad se s rijetkih mjesta može vidjeti prirodno noćno nebo, naše prirodno i očuvano nebo postaje turistički resurs i ne samo nebo nego i noć bez previše rasvjete. Prirodna tama tijekom noći potrebna je svima, a osobito onima koji tijekom godine žive u preosvijetljenom prostoru i tijekom godišnjeg odmora žele kvalitetan i potpun odmor. Nema kvalitetnog lječilišnog i zdravstvenog turizma bez očuvanja prirodne tame noći koja omogućuje potpuni odmor, vraćanje normalnom cirkadijanskom ritmu i normalnim razinama lučenja hormona melatonina.

Na Lošinju svjetlosno onečišćenje čini i direktnu štetu našoj astronomskoj baštini i budućnosti astronomije na otoku. U Malom Lošinju je djelovala prva civilna, privatna i amaterska zvjezdarnica na području Hrvatske i šire, Zvjezdarnica „Manora“ koju je osnovao i vodio Leo Brenner (Spiridion Gopčević) od 1893./94. do 1909. godine, a danas u Malom Lošinju svoje sjedište imaju Astronomsko društvo „Leo Brenner“, Hrvatski astronomski savez i Naše nebo – Udruga za zaštitu noćnog neba. Sve je više astronoma koji posjećuju naš otok radi očuvanosti noćnog neba, ali sada, opstanak astronomije na otoku Lošinju je doveden u pitanje. Vrlo je neizvjesno do kada ćemo se moći baviti astronomijom na Lošinju i do kada će nam dolaziti astronomi na otok, kada je prirodnog zvjezdanog neba iz dana u dan sve manje.

 

Galeriju slika svjetlosnog onečišćenja Čikata pogledajte klikom ovdje.

Herman Mikuž sa Astronomsko geofizikalnog opservatorija Fakulteta za matematiko in fiziko u Ljubljani i osnivač Observatorija Črni vrh te član Društva Temno nebo Slovenije i ove godine ljetuje na Cresu i pomogao nam je napraviti dio nove foto-dokumentacije svjetlosnog onečišćenja. Tijekom noćnog obilaska otoka i snimanja, ulovio je i laser sa Zrća na Pagu. Laseri sa Zrća su već više puta prijavljivani inspekciji koja, iako Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja strogo zabranjuje njihovo korištenje, iste nije uklonila, a još manje kaznila prekršitelje. Preostaje nam da se ponovno pišu prijave sve dok inspekcije ne počnu provoditi zakon.

 

Galeriju slika svjetlosnog onečišćenja sa Zrća pogledajte klikom ovdje.

 

2015 07 17 Stromar Zrce

 

Svjetlosno onečišćenje na Zrću (Pag)

Fotografija: Boris Štromar (Astronomsko društvo Beskraj - Zagreb)