Pomrčina Sunca nastaje kada se Mjesec ispriječi između Sunca i Zemlje, pa djelomično ili potpuno zakloni Sunce bacajući sjenu na malo područje Zemlje, a Mjesec je tada u fazi mlađaka. U jednoj godini se dogode dvije pomrčine Sunca vidljive na nekom području na Zemlji, a u jednoj godini ih može biti najviše pet, ako se prva dogodi početkom siječnja, a peta se onda događa krajem prosinca. Zadnju djelomičnu pomrčinu Sunca vidljivu iz Hrvatske mogli smo promatrati 2025. godine sa svega par posto pokrivenosti odnosno bila je jedva zamjetljiva. Zadnja potpuna pomrčina Sunca vidljiva iz naših krajeva dogodila 1961. godine, a sljedeća potpuna pomrčina Sunca će iz naših krajeva biti vidljiva tek 2081. godine.
UPOZORENJE: Nemojte nikako gledati u Sunce bez odgovarajućeg filtera za promatranje Sunca, jedino sigurno priručno sredstvo za promatranje još može biti staklo za varenje.
Djelomična pomrčina Sunca 12. kolovoza 2026.
Početak: 19:28 - Maksimum: 20:09 – Zalazak Sunca: 20:12
Podaci o trajanju I vidljivosti pomrčine su za Mali Lošinj, tko želi provjeriti točne podatke za svoje mjesto, može to napraviti putem sljedeće poveznice: //www.timeanddate.com/eclipse/in/@11049442?iso=20260812">12 August 2026 Partial Solar Eclipse in Mali Lošinj, Primorje-Gorski Kotar County, Croatia.
Mjesec će svojom površinom, gledano iz Hrvatske, baciti sjenu i u maksimumu pomrčine i pokriti oko 80% površine Sunca, a djelomična pomrčina iz naših krajeva će biti vidljiva 44 minute.

Uvjeti za promatranje meteora popularno zvanih suze sv. Lovre ove su godine izvanredni obzirom da nam Mjesec svojom svjetlošću uopće neće ometati vidljivost ove nebeske pojave. Ove godine po prognozama maksimum aktivnosti meteorskog roja Perzeidi će se dogoditi u noći s 12. na 13. kolovoza
Prognozira se prosječna aktivnost od oko 100 meteora na sat, a uvjeti za opažanje će biti fantastični. Najbolje vrijeme za opažanje će biti od ponoći do zore kada nam zviježđe Perzej bude visoko na nebu.
Nađite mjesto što dalje od rasvjete i svjetlosnog onečišćenja i uživajte u ovom nebeskom spektaklu.

Ishodišna točka (radijant) Perzeida - pogled prema sjeveroistoku 12. kolovoza oko ponoći
NEKOLIKO ČINJENICA O PERZEIDIMA:
• Matično tijelo: Komet 109P/Swift-Tuttle
• Radijant (ishodišna točka na nebu): Zviježđe Perzej
• Maksimum aktivnosti: 10.-13. kolovoza
• Maksimalni broj meteora: od 80 do 100 meteora u jednom satu
• Brzina meteora: oko 59 km/s
Izraz "suze sv. Lovre" koji se često koristi kao pučki naziv za Perzeide zapravo je postao popularan tek u zadnjih pedesetak godina, kod nas, ponajprije u Dalmaciji gdje je preuzet iz Italije. Točnije, radi se o tome da je poznati talijanski pjesnik iz 19. stoljeća, Giovanni Pascolli u pjesmi 10 Agosto opjevao godišnjicu smrti svoga oca na kojega ga podsjećaju meteori koji u to doba padaju:
San Lorenzo, io lo so perché tanto
di stelle per l’aria tranquilla
arde e cade, perché si gran pianto
nel concavo cielo sfavilla…
Sveti Lovro je kršćanski mučenik kojeg su 10. kolovoza 258. godine, po legendi, spržili na rešetki, a svojim je mučiteljima tom prilikom hrabro rekao "gotov sam s ove strane, okrenite me na drugu!".
U starohrvatskoj astrognoziji, meteori su poznati kao zvijezde padalice, svitci, proletuše, krijesnice i feralići.
UPUTE ZA OPAŽAČE:
Povodom obilježavanja Međunarodne noći motrenja Mjeseca i Svjetskog tjedna svemira na vidikovcu u Rogotinu je u subotu 4. listopada po prvi puta organizirano astronomsko promatranje na kojem je sudjelovalo 100-njak ljudi, a promatrao se Mjesec i Saturn. Promatranje je organizirao Hrvatski astronomski savez pod vodstvom glavnog tajnika Doriana Božičevića na poziv nastavnika fizike Nikole Damića i lokalne grupe astronoma amatera kao podrška inicijativi da se u Rogotinu osnuje astronomsko društvo. Planirano promatranje Sunca u nedjelju 5. listopada radi kišnog vremena nismo mogli održati, ali je zato jedna obitelj donijela vlastiti teleskop koji im već dulje vrijeme stoji u ormaru da im pokažemo kako ga sastaviti i koristiti pa smo uz kavicu na terasi kafića vježbali korištenje teleskopa promatrajući ušće Neretve.

U suradnji Hrvatskog astronomskog saveza i Astronomskog astronautičkog društva Zadar od 1. do 3. listopada organizirane su brojne aktivnosti u sklopu obilježavanja Svjetskog tjedna svemira. Organizirana su tri javna astronomska promatranja Mjeseca i Saturna i to u Debeljaku, Sukošanu i Gorici na kojima je sve skupa sudjelovalo više od 150 mještana tih naselja. Glavni tajnik Hrvatskog astronomskog saveza Dorian Božičević je u Osnovnoj školi Sukošan proveo radionice o Suncu s promatranjem Sunca za dva odjeljenja trećeg razreda i dva odjeljenja četvrtog razreda odnosno za više od 60 učenika razredne nastave.



