U srijedu 27. prosinca 2017. u velikoj dvorani Hrvatske zajednice tehničke kulture u Zagrebu održana je Izborna skupština Hrvatskog astronomskog saveza. Za predsjednika je izabran prof. dr. sc. Željko Andreić, za dopredsjednika Damir Šegon, a za tajnika Dorian Božičević, mag. theol. Za članove Izvršnog odbora izabrani su Ivo Dijan, Boris Štromar, dipl. ing., Klaudija Molnar, Zoran Novak i Danko Kočiš, a za članove Nadzornog odbora prim. mr. sc. Goran Ivanišević, dr. med., Tatjana Kren, prof. i Ivica Ćiković, ing.

Po završetku zasjedanja novi predsjednik Saveza prof. dr. sc. Željko Andreić je po ovlaštenju Skupštine sa novim/starim tajnikom Dorianom Božičevićem, mag. theol. potpisao ugovor o radu obzirom da su sredstva za rad tajnika kao profesijonalca osigurana putem javnih potreba u tehničkoj kulturi za 2018. godinu pa Savez od početka nove godine osim osnovnog budžeta za programske aktivnosti, ima na raspolaganju i profesijonalnog tajnika koji će se brinuti o provedbi svih aktivnosti.

prof. dr. sc. Željko Andreić i Dorian Božičević, mag. theol.
Nakon službenog dijela Skupštine upriličen je skromni domjenak na kojem zahvaljujemo Hrvatskoj zajednici tehničke kulture. Nakon domjenka tajnik se prije povratka u Mali Lošinj uputio u Pulu kod novog dopredsjednika Saveza Damira Šegona kako bi se potpisala sva dokumentacija potrebna za pokretanje postupka za upis promjena u Registru udruga RH.

Damir Šegon
Astronomsko društvo Koprivnica od četvrtka, 30. studenog do nedjelje, 3. prosinca organizira “Svemirski vikend u Koprivnici”. Riječ je o središnjem događaju kojim koprivnički astronomi amateri obilježavaju dva uspješna desetljeća rada svoje udruge. Svi zainteresirani mogu doći na zanimljiva predavanja, a bude li sreće s vremenom, i promatranja neba teleskopom.
Među gostima su i neka od najpoznatijih imena u hrvatskoj astronomiji. Program će otvoriti koprivnički astrofizičar sa zagrebačkom adresom Dario Hrupec, Branko Hanžek govorit će o stoljeću Einsteinove relativističke kozmologije, legendarni voditelj zagrebačkog planetarija Ante Radonić pričat će o sadašnjosti i budućnosti letova u svemir, a upoznat će publiku i s aktualnim zbivanjima na noćnom nebu. Željko Andreić opisat će rad Hrvatske meteorske mreže čija se jedna kamera nalazi i u Koprivnici, na krovu Gimnazije, a Vedran Vrhovac približit će nam pošast suvremene astronomije – problem svjetlosnog onečišćenja.
Ukoliko vremenski uvjeti budu povoljni održat ćemo i jedno promatranje noćnog neba i jedno promatranje Sunca teleskopom.
Događanja u četvrtak i petak odvijat će se u prostorijama Gimnazije “Fran Galović” Koprivnica, a u subotu u Domu Zajednice tehničke kulture grada Koprivnice, Trg mladosti 1a.
Astronomsko društvo Koprivnica osnovano je 11. ožujka 1997. godine i od tada kontinuirano djeluje u Koprivnici i okolici. Glavne aktivnosti Društva su organizacija znanstveno-popularnih predavanja i javnih promatranja neba teleskopom te priprema učenika za školska, županijska i državna natjecanja iz astronomije. AD Koprivnica u svom djelovanju surađuje s brojnim udrugama i pojedincima diljem Hrvatske i regije.
PROGRAM DOGAĐANJA
Četvrtak, 30. studenoga
Gimnazija “Fran Galović”, Koprivnica
17:30 Otvorenje manifestacije: o 20 godina AD Koprivnica uz projekciju filma
18:00 Predavanje – dr. sc. Dario Hrupec: Kombinirani pristup u astronomiji – prvi rezultati
19:00 Razgovor s predavačem i koprivničkim astronomima
Petak, 1. prosinca
Gimnazija “Fran Galović”, Koprivnica
17:00 Doček gostiju
17:30 Predavanje – dr. sc. Branko Hanžek: Einstein i 100 godina relativističke kozmologije
18:00 Predavanje – Ante Radonić: Astronautika danas i sutra
19:00 Razgovor s predavačima i gostima
20:00 Domjenak i druženje u Domu Zajednice tehničke kulture grada Koprivnice
– Ante Radonić: Astrognozija – događanja na noćnom nebu sada i do kraja godine
– Javno promatranje neba teleskopom (u slučaju vedrog vremena)
Subota, 2. prosinca
Dom Zajednice tehničke kulture grada Koprivnice, Trg mladosti 1a
10:30 Doček gostiju
11:00 Predavanje – dr. sc. Željko Andreić: Hrvatska meteorska mreža – rezultati i planovi
12:00 Boris Štromar: Promatranje Sunca teleskopom (u slučaju vedrog vremena)
13:30 Ručak
15:00 Upoznajmo goste: prikazi rada pozvanih udruga
16:00 Predavanje – Vedran Vrhovac: Svjetlosno onečišćenje i projekt Ekorasvjeta
17:00 Upoznajmo goste: prikazi rada pozvanih udruga (nastavak)
18:00 Star party (ovisno o vremenskim uvjetima)
20:30 Domjenak i druženje
Nedjelja, 3. prosinca
Dom Zajednice tehničke kulture grada Koprivnice
9:30 Kava i ispraćaj gostiju
NAPOMENA: U slučaju nepovoljnih vremenskih prilika otkazuju se sve promatračke aktivnosti.
Meteorski roj Perzeidi će ove godine prema prognozama svoj maksimum aktivnosti imati u noći sa 12. na 13. kolovoza 2017. Unatoč nekim senzacionalističkim najavama o vrlo velikoj aktivnosti Perzeida ove godine, prema predviđanjima Međunarodne meteorske organizacije, aktivnost bi trebala biti prosječna. Treba naglasiti da će nam u noći sa 12. na 13. kolovoza Mjesec svojom svjetlošću dosta ometati vidljivost meteora obzirom da je bio pun 07. kolovoza i da će u noći sa 12. na 13. kolovoza biti vani čitave noći i biti osvijetljen oko 80% pa će za vrijeme maksimuma sa mjesta u dobrom mraku biti vidljivo 20-30 meteora na sat. Najbolje vrijeme za motrenje ove pojave će biti 13. kolovoza 2017. od oko 03:00 ujutro pa do zore.
Nađite mjesto što dalje od rasvjete i svjetlosnog onečišćenja i uživajte u ovom nebeskom spektaklu.

Ishodišna točka (radijant) Perzeida - pogled prema sjeveroistoku 12. kolovoza oko ponoći
NEKOLIKO ČINJENICA O PERZEIDIMA:
Izraz "suze sv. Lovre" koji se često koristi kao pučki naziv za Perzeide zapravo je postao popularan tek u zadnjih pedesetak godina, kod nas, ponajprije u Dalmaciji gdje je preuzet iz Italije. Točnije, radi se o tome da je poznati talijanski pjesnik iz 19. stoljeća, Giovanni Pascolli u pjesmi 10 Agosto opjevao godišnjicu smrti svoga oca na kojega ga podsjećaju meteori koji u to doba padaju:
San Lorenzo, io lo so perché tanto
di stelle per l’aria tranquilla
arde e cade, perché si gran pianto
nel concavo cielo sfavilla…
Sveti Lovro je kršćanski mučenik kojeg su 10. kolovoza 258. godine, po legendi, spržili na rešetki, a svojim je mučiteljima tom prilikom hrabro rekao "gotov sam s ove strane, okrenite me na drugu".
U starohrvatskoj astrognoziji, meteori su poznati kao zvijezde padalice, svitci, proletuše, kresnice i feralići.
UPUTE ZA OPAŽAČE:
U ponedjeljak 07.08.2017. iz naših krajeva će biti vidljiva djelomična pomrčina Mjeseca. Zemljina će sjena prekriti oko 1/4 Mjeseca. Obzirom da ulazak Mjeseca u Zemljinu polusjenu započinje u 17:50, a da njegov ulazak u Zemljinu sjenu započinje u 19:22, prvi dio djelomične pomrčine nećemo vidjeti jer nam Mjesec izlazi u 20:12. Iz Malog Lošinja ćemo vidjeti maksimum pomrčine prilikom samog izlaska Mjeseca i drugu polovicu pomrčine. Oni koji budu željeli pogledati ovu pojavu, morati će ići na dio otoka koji ima čisti pogled prema istoku. Vremena izlaska Mjeseca i trajanja pomrčine koja su navedena, za druga mjesta u Hrvatskoj variraju za nekoliko minuta.
VIDLJIVOST POMRČINE IZ MALOG LOŠINJA

VIDLJIVOST POMRČINE IZ DRUGIH KRAJEVA



