U petak 3. veljače 2023. na Astronomskom centru Rijeka održana je svečanost bratimljenja Akademskog astronomskog društva Rijeka i Centra za astronomske studije Antares iz Trsta. Svečanost je održana u večernjim satima, a prisutne članove obaju društava na početku su pozdravili predsjednik Akademskog astronomskog društva Rijeka Lovro Pavletić, mag. phy. i voditeljica Astronomskog centra Rijeka Andrea Cvitan. U nastavku, predsjednik Akademskog astronomskog društva Rijeka Lovro Pavletić, mag. phy. je prezentirao povijest astronomije u gradu Rijeci i rad društva, a potom je predsjednik Centra za astronomske studije Antares iz Trsta Stefano Schirinzi prezentirao je povijest astronomije u gradu Trstu i rad njihovog društva nakon čega su razmijenjene plakete o bratimljenu. Na koncu svečanosti prisutnima se obratio glavni tajnik Hrvatskog astronomskog saveza Dorian Božičević, mag. theol. čestitavši dvjema društvima na bratimljenju te je potom održao kratku prezentaciju idejnog projekta „Adriatic Sky" kojeg bi astronomska društva iz Hrvatske i Italije mogla kandidirati na EU fond za prekograničnu suradnju Interreg Italija-Hrvatska. Večer se nastavila uz ugodno druženje i prigodni domjenak.
Komet C/2022 E3 (ZTF) je dugoperiodični komet koji je došao sa samog ruba Sunčevog sustava odnosno iz Oortovog oblaka, a otkrila ga je zvjezdarnica Zwicky Transient Facility u ožujku 2022. godine. Komet je izrazito zelene boje radi njegova kemijskog sastava i interakcije sa sunčevom svjetlosti. Biti će najbliži Zemlji 1. veljače na nekih 42 milijuna kilometara, a već je proteklih dana bio zamjetljiv golim okom iz mjesta sa kvalitetnim tamnim nebom bez svjetlosnog onečišćenja. Može ga se vidjeti i iz urbanih zona koristeći manji dvogled, a kroz dvogled, opažač će ga moći zamijetiti kao blijedu mutnu mrlju, izmaglicu okruglog oblika. Prolazak kometa ZTF (C/2022 E3) za kojeg se spektakularno kaže da je tu prvi put u 50.000 godina najvjerojatnije će biti kako ono kažemo "prvi put, zadnji put i nikad više". Naime, radi njegove parabolične putanje ovaj komet, nakon što obiđe oko Sunca, neće nam se vjerojatno više vratiti nego će najvjerojatnije izletiti iz Sunčevog sustava u međuzvjezdani prostor. Ova činjenica znači jedinstvenu priliku za pogledati nešto što možete vidjeti samo jednom u životu i što vjerojatno nitko poslije vas više vidjeti neće.
Uzmite dvogled i maknite se od javne rasvjete!
Komet je desno od Sjevernjače odmah nakon sumraka!
U petak 27. siječnja 2023. u sklopu projekta raSTEM kojem je nostitelj Astronomsko društvo Višnjan glavni tajnik Hrvatskog astronomskog saveza Dorian Božičević u Pazinu je održao četiri radionice o Suncu i promatranja Sunca za 70-ak djece uzrasta od 1. do 4. razreda osnovne škole.
Proteklih nekoliko dana naša zvijezda Sunce je vrlo aktivna s rekordnim brojevima pjega, ali i pjegom veličine oko četiri Zemlje koja je na granici vidljivosti golim okom. Naime, Sunce ima ciklus aktivnosti od jedanaest godina, a idući maksimum aktivnosti bi se trebao dogoditi 2025. godine nakon čega bi se Sunce trebalo opet „smiriti". Sunčeve pjege i njihova brojnost direktni su indikator sunčeve aktivnosti, što više pjega to veća aktivnost. Sunčeve pjege su hladnija mjesta na sunčevoj površini koju zovemo fotosfera. Fotosfera ima temperaturu oko 5.000 °C dok su pjege mjesta s temperaturom oko 3.500 °C. Pjege na Suncu su mjesta na kojima izbija magnetsko polje odnosno magnetska silnica sunčeva magnetskog polja koje u godinama visoke aktivnosti „podivlja". Treba reći da u sljedeće dvije do tri godine trebamo biti još malo oprezniji po pitanju izlaganja suncu obzirom da će nas Sunce „bolje grijati". Energetska kriza na Zemlji sasvim sigurno ne utječe na to da se na Suncu „bolje loži".